Archive for the ‘Abdulah Sidran’ Category

Djevojcica iz ulice Prkosa

Još Ulicom Prkosa
vihori se njena kosa.
Trebalo je, ovog ljeta
da postane žena.

Djevojčica, djevojčica
iz Ulice Prkosa.

Znao sam te,
čuvati od sebe,
djevojčice, janje moje.

A ne znadoh
od njih da te spasim,
djevojčice, mrtvo moje.

Svakog dana, oko podne,
u «Raguzi», k'o na moru

Stisak ruke, ispod stola,
kapučino, koka – kola.
Trebalo je, do jeseni
da postane žena.

Djevojčica, djevojčica
iz Ulice Prkosa.

Znao sam te,
čuvati od sebe,
djevojčice, janje moje.

A ne znadoh
od njih da te spasim,
djevojčice, mrtvo moje.

Zapis o Cudu

Ja nikad nista nisam vidio prvi put!

Ti lijevom rukom sklanjas gust pramen kose sa cela
i ja netom selim u sjecanje taj pokret,
i vec ne vidim kako rukom sklanjas kosu sa cela nego,
se sjecam tog pokreta,
sjecam se: ti lijevom rukom sklanjas
gust pramen kose sa cela.

Ti kazes glasom koji treperi i pomjera plamen svijece
na stolu pred nama:”Napolju je oluja,” i nesto
sto nisam ja, ali u cemu me ima
itekako seli u sjecanje taj glas,
i dok te cujem, ja kao da se sjecam kako te cujem
kao da se sjecam tvog glasa sto treperi, i
pomjera plamen svijece na stolu pred nama,
sjecam se veceri i glasa sto govori:
“Napolju je oluja.”

A jos je napolju oluja, i jos traje vece,
jednako kao sto traje i zivot kojeg eto kao da ne zivim
vec kao da ga se sjecam,
poput glasa kojim govoris “Napolju je oluja,”
glasa kojeg se sjecam,
poput ruke kojom sklanjas
pramen kose sa cela dok govoris,
poput ruke koje se sjecam, dodirujuci je prvi put.

Neko ipak mora

Neko ipak mora ostati u životu.
Bi nas mnogo u ovoj pustari, i svakome
na čelu, vidno već, kužna je biljka listala.

Izmišljasmo: uhode nas, izmišljasmo:
našim grlima prinose noževe.

I već smjerasmo ubojstva.

Sad kunemo, upirući račvastim prstima
u dvorove, u natrula lisja, u nebeske arabeske

a ne događa se ništa. Samo:
negdje, pobjegao iz naših srca,
umjesto nas, neko, dalek pjeva.

Abdulah Sidran

Abdulah Sidran,pjesnik, prozaik i filmski scenarist, rođen je 1944. godine u Sarajevu.
Osnovnu školu, gimnaziju i Filozofski fakultet pohađao u Sarajevu. Uređivao omladinske listove i časopise, predavačke tribine, itd. Do aprila 1992., kad je počela agresija na njegovu domovinu, bio zaposlen na TV Bosne i Hercegovine, kao ”vodeći dramaturg.”

U književnosti se javio sredinom sedamdesetih godina, pjesmama i prozom, u generaciji mladih književnika koju često nazivaju ”šezdeset-osmaškom”. Za svoje pjesničke knjige nagrađivan je najznačajnijim književnim i društvenim priznanjima (Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva, Godišnja nagrada Udruženja književnika BiH, Godišnja nagrada Izdavačkog preduzeća ”Svjetlost”, Zmajeva nagrada, itd.)
U ratu objavljena, knjiga njegove poezije ”Sarajevski tabut”, nagrađena je izuzetnim priznanjem, ”Nagradom slobode”, PEN-centra Francuske. (Prethodni laureati: Solzenjicin, Saharov, Havel.) Izbori iz njegove poezije, u prevodu na njemački, francuski, italijanski, objavljeni u Austriji, Francuskoj, Italiji (Insel bin ich, im Herzen der Welt, Cercueil de Sarajevo, La bara di Sarajevo). Za italijansko, dvojezično, izdanje, dobio nagradu ”Premio letterario 1996 della Fondazione Laboratorio Mediterraneo”.

Jedan je od najznačajnijih filmskih autora (scenarista) u eks-jugoslavenskoj kinematografiji (”Sjećaš li se, Dolly Bell?”, ”Otac na službenom putu”, reditelja Emira Kusturice, ”Kuduz” Ademira Kenovića, itd.) Kao filmski autor, dobitnik je brojnih nagrada i priznanja.

Član je Akademije nauka i umjetnosti BiH i majstorski kandidat u šahu. Živi i radi u Sarajevu.

Bibliografija

1. Šahbaza. Knjizevna grupa “Kalibar”. Sarajevo, 1970.
2. Potukac. Centar za društvenu djelatnost omladine. Zagreb, 1971.
3. Kost i meso. Svjetlost. Sarajevo, 1976.
4. Sarajevska zbirka. Svjetlost. Sarajevo, 1979.
5. Sjecaš li se Doli Bel. Svjetlost. Sarajevo, 1982.
6. Prepoznavanje prirode i društva. Svjetlost. Sarajevo, 1982.
7. Poezija/Sjecaš li se Doli Bel. Savremena knjizevnost naroda i narodnosti BiH u 50 knjiga. Knj. 37. Svjetlost. Sarajevo, 1984/85.
8. Sarajevska zbirka i nove pjesme. (1980 – 1987). Svjetlost. Sarajevo, 1987.
9. Pjesme. Veselin Masleša. Sarajevo, 1987.
10. Bolest od duše. Univerzitetska rijec. Nikšic, 1988; – 2. izd. 1989.
11. Otac na sluzbenom putu (i drugi scenariji). Yu-film. SKC. Beograd, 1991.
12. Planeta Sarajevo. BiH savez i Merhamet u Svedskoj. Stockholm, 1995.